Garešnica kroz povijest

Davna prošlost područja grada Garešnice čita se s nekoliko vrlo značajnih prapovijesnih lokaliteta s arheološkim materijalom tipičnim za doba te kulture sa šireg područja Hrvatske. Ti podaci upućuju na dug život kraja i prije imena Garešnica.

 

Na ime Garešnica, upućuje legenda iz 12. stoljeća. Za velikih tatarskih i mongolskih navala stanovnici su se čuvali paleći vatre uz straže na povišenim mjestima. One bi ostavile gar. Tako govori legenda, no činjenice su nešto drukčije. Posjedi koji se spominju, a vezani uz današnje područje Garešnice su: Lokawecz, Kapelica, Garignica (Trnovitički Popovac), Berivoj - Sveti Ivan Jalševac (Kajgana), Dišnik, Duhovi i Uljanik, Crna Reka (Hercegovac), Komarje (Velika Trnovitica ).

 

Svi ovi krajevi su osobito stradali za vrijeme turske okupacije, stanovništvo koje je gotovo tisuću godina živjelo tu nestalo je gotovo u cijelosti, a useljavalo je novo.

 

Priče iz doba Vojne krajine iz Garešnice govore o kućama koje su imale oblik čardaka, što je ostatak načina građenja u vrijeme turskih opasnosti. U nekadašnjoj su Garešnici bili drvoredi oraha.

 

Ukidanjem feudalnih odnosa, stvorena je nova upravna organizacija kraljevine Hrvatske i Slavonije.1861. je ustrojena je Križevačka, a 1874. Bjelovarska županija. Bjelovarska se županija dijelila na dvije podžupanije: Bjelovar i Križ. Bjelovar je imao 14 političkih općina, a Križ 11. Među tih 11 se ubrajala i Garešnica.

 

Na prijelazu 19. u 20.stoljeće Garešnica je bila mjesto obrtnika i trgovaca. Prvu čitaonicu u Garešnici osniva 1887. Povjerenstvo Matice hrvatske. Vatrogasno društvo u Garešnici je osnovano 1893. godine. Tim je detaljima Garešnica poprimila fizionomiju gradske sredine.

 

U okolnostima I. svjetskog rata u Garešnici zamire civilni život. Brojčano garešničke obitelji jačaju od 1920. godine.

 

Županije su ukinute 1924. godine, a Hrvatska je podijeljena na oblasti. Garešnica je pripala Osječkoj oblasti.

 

Poljoprivreda i obrtništvo imali su veliki značaj. Prodorom kapitala u Hrvatsku u Garešnici se javljaju privatna poduzeća. Za potrebe obrtnika 1926. godine se osnovana je Šegrtska škola. Osnovan je Crveni križ, a pri Vatrogasnom društvu se formira Limena glazba.

 

Koncem osamdesetih godina prošlog stoljeća komunistički režim u državama srednje i istočne Europe se raspada. Sva ta događanja se odražavaju i na Garešnicu. Već od 1989. godine osjeća se življe političko zbivanje u Garešnici.

 

Godine 1990. konstituirana je prva višestranačjem izabrana Skupština općine Garešnica. Nakon prvih višestranačkih izbora u Republici Hrvatskoj i konstituiranja njezina Sabora, zacrtava se novo razdoblje u razvoju Garešnice. Stvaraju se županije. Među 20 ustrojenih županija i Grada Zagreba, ustrojena je i Bjelovarsko-bilogorska županija. U njoj je Garešnica od 1993. godine općina, a od 17. siječnja 1997. godine ima status grada koji obuhvaća 23 naselja.